celestar

23.03.2006., četvrtak

Piramide

- 14:12 - Komentari (1) - Isprintaj - #

12.02.2006., nedjelja

Komunizam prođe, konzumerizam dođe

Jesmo li svi danas postali poprokoni? Poprokon, pitate se, što je to!? Ma, to vam je još samo jedna moja složenica, složena riječ od više riječi. Volim izmišljati nove riječi. Dakle poprokon znači pohlepni profiterski konzumerist. Mislim da se većina ljudi, pripadnika onoga što zovemo zapadnom civilizacijom upravo tako može opisati. Što se tiče onih koji još nisu postali poprokoni svaka im čast što se uspijevaju tome oduprijeti. Velike kompanije, korporacije žele da svi postanemo glupi, bezumni poprokoni kojima oni putem reklama i raznoraznih marketinških strategija mogu prodati bilo što, a sve u ime profita tj. velike zarade. Koliko se puta ode u dućan i kupi ono što se ne treba? Poticajna muzika, ljepa ambalaža, uredno složene police, reklame, čine svoje i na kraju se uvijek potroši više nego se planira.No, to bi bilo kolko glupo toliko i na neki način simpatično, da svi postanemo potrošačko konzumeristički roboti. Idealni život Ali tu utjecja društva ne prestaje svi se polako pretvaramo i u profiterske konzumeriste. Naime da li bi mogli zamisliti recimo ovakav život. Osoba je dobila recimo na nekoj nagradnoj igri ili je uložila ili je nasljedila ili je na neki drugi legalni način došla do veće svote novaca. Sa dijelomtih novac ona se skućila a ostatak je uložila u rentnu štednju i živi od mjesečne rente. Takva osoba ne mora raditi. Odnosno može raditi što god želi bez svakodnevnih stresova koje imaju zaposlene osobe. Takva osoba može recimo čitati, putovati, baviti se hrpama hobija koji je zanimaju, a za koje nebi imala vremana, može se baviti humanitarnim ili volonterskim radom itd. Ukratko nebi li bilo divno da svi možemo tako. Da nema stalnog trčanja za novcima za profitom u našim prilikama za mini i mokro profitom. I sad netko naprimjer dođe i čuvši da takva osoba ne radi kaže da ona i nije od koristi društvu. E, sad dali se to kaže iz ljubomore ili iskrene brige za društvo i za to da svi pripadnici društva rade. Što bi na takve tvrdnje trebali reći naprimjer pripadnici nekih plemena. Možda po toj logici da su njihovi životi bezvrijedni budući da netrče za novcima i profitom!? Stvarni život Ja mislim da je život puno više od trčanja za novcem. Problem je u tome što novac i bezglava potrošnja postaju glavnim smislom života, što je u izravnoj vezi sa profiterstvom isa rastom pohlepe. Proizvodi su sve kratkotrajniji, lošije kvalitete da bi se ljudi, ne pardon za biznis ne postoje ljudi, dakle da bi se potrošači natjerali da što prije trče u neki dućan po novi proizvod i tako u nedogled. Da li smatrate da je život osobe koja se mora rano ustajati da ne zakasni na posao, raditi čitav dan, eventualno trpiti buling na poslu, biti u stalnom strahu od otkaza, konstantno biti pod stresom, život osobe koja kasno vijerojatno živčana i umorna dolazi sa posla kvalitetan život!? I onda se stariji čude zašto su mladi takvi kavi jesu, zašto piju, zašto se drogiraju, zašto su agresivni, loši učenici itd. Onda se počinje kriviti obitelj, glupost, kao da današnji roditelji u ovako ubrzanom tempu života uopće imaju vremena za brigu o dijeci. Ta nisu u stanju izlaziti na kraj sa vlastitim stresovima na poslu pa da još moraju trpiti derišta doma, ne derišta doma su prva na kojima se frustracije i stresovi nakupljeni tijekom radnog dana iskaljuju, još ako se ima i slabiji bračni drug super, tim gore po njega. I onda mislim da nije teško dokučiti zašto je obiteljsko nasilje u porastu, zašto se brakovi raspadaju, zašto je sve više općenito u društvu negativnih pojava. Općenito mislim da su pripadnici zapadne civilizacije koju predvodi Amerika u opasnosti da postanu bezdušni, bezmožni, robotizirani, pohlepni, profiterski, konzumenti ukratko poprokoni. Osveta majke Geje A kad svi postanemo poprokoni, što onda? Majka Geja, planet na kom svi živimo ionako već grca i guši se u efektu staklenika, u zagađenim morima, u smetlištima, uispušnim plinovima, u našem prekobrojnom broju. Postali smo jedina biološka vrsta koja uništava biosferu u kojoj živimo. Koliko još moramo razljutiti majku Gejau koja ne voli neravnotežu, koja sve vraća u sklad i harmoniju, te koja nemilice reducira brojnost oniha koji joj škode. A arsenal kakav stoji na raspolaganju majki Geji je stvarno impresivan: asteroidni i kometarni udari, provale vulkana i supervulkana, mutirani biološki agensi (sida, ebola, ptičija gripa,...), stres (što veći sres, slabiji je imunitet na bolesti što u konačnici uzrokuje i kraći život), epidemije, pandemije, početak novog ledenog doba, preokretanje i slabljenje magnetskih polova što čini ekosferu podložnim štetnim zračenjima sa Sunca i iz svemira, slabljenje ozonskog omotača, sunamiji, poplave , promjene obalnih linija i provale mora na kontinentalna ravničarska područja itd. Ako se efekt staklenika nastavi onda će razina mora porasti za još najmanje 100 m kako je uostalom bila narsla prije 12000 god kad je završilo zadnje ledeno doba. Stoga se nadam da još nije prekasno i da ima vremena da se popravimo i da popravimo štetu koju smo da sada počini biosferi iz koje smo potekli, koja nas (još) trpi i čiji smo (još) sastavni dio, jer nemojmo se zavaravati Zemlja je postojala milijardama godina prije nas i isto tako će postojati i milijardama godina nakon nas. Jer mi smo samo treptaju u Gejinu oku koju Sunce već grije 4 600 000 000 godina.

- 07:32 - Komentari (10) - Isprintaj - #

04.02.2006., subota

Zemlja i Mars

Evo tako otprilike izgledaju dva najsličnija planeta u Sunčevom sustavu. Iako nisu slični po veličini slični su po trajanju dana i nagibu osi rotacije. To je ujedno i uzrok zašto obadva planeta imaju godišnja doba. Naravno budući da je Mars dalje od Sunca niže su mu i temperature, pa mu je tako najviša temperatura površine na ekvatoru +27 C, dok mu se na polovima temperatura zna spustiti i do -133 C. Za usporedbu temperature na Zemlji se kreću od +70 C u pustinjama do -80 C na polovima. Površinski tlak na Marsu je 700 Pa, dok je na Zemlji 101325 Pa. No kako je minimalni tlak potreban za ukapljivanje vode 613 Pa to znači da bi teoretski voda u tekućem stanju mogla postojati i na Marsu. Pogotovo u dubokim kanjonima i ravnicama koje se nalaze i do 7000 m ispod srednje Marsove razine gdje tlak može doseći i do 1200 Pa. Stoga smatram da je mogućnost postojanja nekakvog (jednostaničnog) oblika života na Marsu prilično realna, pogotovo ako se uzme u obzir nedavno otkriveni metan u Marsovoj atmosferi za kojeg se pretpostavlja da ga proizvode metanogene bakterije ispod površine buduć da još nije zabiljažena neka vulkanska aktivnost na Marsu. Isto tako postoji mogućnost da takvi jednostavni organizmi obitavaju i na dnu najvećeg kratera Hellas Plantia, budući da su u njemu zabiljažene temperaturne anomalije u kojima je temperatura konstantno viša za 10 C od okoline bez obzira nalazile se na noćnoj ili dnevnoj strani. Takve temperaturne anomalije se objašnjavaju mogućnošću postojanja ledenih tornjeva kroz koje izlazi vodena para koja se odmah smrzava i tako gradi toranj oko sebe. Zbog činjenice da gravitacija na Marsu iznosi 3,73 m/s2,a na Zemlji 9,81 m/s2 takvi bi tornjevi na Marsu bili i 3 puta veći nego na Zemlji. Sama unutrašnjost takvih tornjeva bi bila i gostoljubivija za život. Iako Mars nema globalno magnetsko polje kao Zemlja ipak posjeduje raspršeno magnetsko polje koje je mijestimično jako kao i na Zemlji što uzrokuje i aurore odnosno polarnu svijetlost, doduše nešto slabijeg intenziteta nego na Zemlji. Na kraju krajeva možda je Mars ciklički svijet u kojima se kratki gostoljubivi uvijeti za život zamjenjuju sa dugim periodima mrtvila, što bi značilo da sad Mars promatramo u negostoljubivom i geološki neaktivnom periodu. Postoje mišljenja da je veliki marsov kanjon Valis Marineris nastao kao posljedica gibanja tektonskih ploča. Ukratko od početka istraživanja Mars se pokazao ipak gostoljubivijim za život nego što se prije mislilo. Danas na Mars gledamo kao na aktivan i dinamičan svijet čija se površina mijenja dijelovanjem vijetra, povremeno vode, prašinastih oluja, pustinjskih đavola (naziv za piješčane pijavice), magnetizma itd. ,a ne kao potpuno mrtav i geološki neaktivan svijet kakav je to naprimjer Mijesec.

- 00:28 - Komentari (1) - Isprintaj - #